Category "Psihologija"

Dolazak djeteta u obitelj uz neopisivu radost predstavlja i znatan stres i uzrokuje mnoge promjene u obiteljskoj dinamici. Pri tome je poseban izazov i briga  za roditelje kako će njihovo starije dijete prihvatiti dolazak prinove.

Reakcije prvog djeteta ovise o:

• dobi djeteta
• temperamentu
• emocionalnoj zrelosti
• kognitivnom razvoju
• pripremljenosti na dolazak drugog djeteta
• roditeljskim postupcima nakon rođenja bebe

Mogući oblici ponašanja starijeg djeteta:

• regresija – povratak na već prevaziđene oblike ponašanja
• (npr. tepanje, mokrenje u krevet, traženje dude ili bočice, sisanje palca…)
• povlačenje u sebe, manje komuniciranje s roditeljima, gubitak zanimanja za igru
• agresivnost i negativizam koji mogu uključivati i izravnu agresiju prema novorođenčetu

Promjene u ponašanju starijeg djeteta predstavljaju normalnu reakciju na novu situaciju i uglavnom su prolaznog karaktera.

Većina promjena u ponašanju povlači se do 8. mjeseca starosti dojenčeta.

Kako roditelji mogu pomoći?

• već tijekom trudnoće pripremiti dijete na dolazak brata ili sestre
• (uključiti dijete u donošenje nekih odluka, pr. odabir pojedinih stvari za bebu, razgovarati o dolasku novorođenčeta…)
• po dolasku prinove planirati vrijeme koje će biti posvećeno starijem djetetu
• poticati starije dijete da pomogne u brizi oko bebe
• isticati koliko cijenite svako dijete po njegovim jedinstvenim osobinama
• jedan roditelj (otac) može više pažnje i vremena posvetiti starijem djetetu, dok je drugi (majka) zaokupljen bebom

Važno je:

• prihvatiti dječju tjeskobu i ljubomoru na sestru ili brata kao normalnu pojavu i istodobno zaštititi bebu od mogućih štetnih načina izražavanja tih osjećaja
• postaviti jasne i čvrste granice prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja starijem djetetu

Pripremila: Ana Budimir, prof. psihologije

Poštovani roditelji,

polazak djeteta u jaslice ili vrtić najčešće je prvo veće odvajanje u životu Vašeg djeteta i zato nerijetko predstavlja znatan stres kako za dijete, tako i za Vas.
Kada Vaše dijete krene u jaslice ili vrtić i mi ćemo brinuti o njegovom razvoju. U tom važnom zadatku neophodno nam je potrebna i Vaša podrška i suradnja.

Imajte na umu: ODGOJITELJI SU VAŠI NAJBLIŽI SURADNICI!

Dobrom suradnjom učvrstit ćemo osjećaj povjerenja Vašeg djeteta u sredinu u kojoj će provoditi veći dio dana!

KAKO SE DJECA PONAŠAJU TIJEKOM PRILAGODBE?

Moguće djetetove reakcije u periodu adaptacije su:

• Burno rastajanje s roditeljima
• Plač, odbijanje komunikacija s odgojiteljem
• Odbijanje jela, teškoće uspavljivanja, nemiran san

Regresija u ponašanju (pr. dijete koje je uspostavilo kontrolu stolice, opet obavlja nuždu u gaćice, dijete koje je u potpunosti usvojilo govor ponovno počinje tepati i sl.)

Tri su osnovna tipa adaptacije :
1. LAKA ADAPTACIJA – kod takve djece sve reakcije i promjene u ponašanju normaliziraju se tijekom 10 – 15 dana boravka u vrtiću – jaslicama.
2. ADAPTACIJA SREDNJE TEŽINE – promjene u ponašanju su produljene i stabiliziraju se do 30 dana boravka u vrtiću – jaslicama.
3. TEŠKA ADAPTACIJA – dugotrajniji i naporniji poremećaj ponašanja koji može trajati 2 – 6 mj.

Kako će proteći djetetova adaptacija velikim dijelom ovisi:

• o starosti djeteta – lakše se prilagođavaju starija nego mlađa djeca
• o dosadašnjim kontaktima s većim brojem djece i odraslima – kakva iskustva dijete ima u odvajanju od roditelja
• o individualnim osobinama djeteta, stupnju njegova razvoja i zdravstvenom stanju
• o tome da li je i na koji način dijete pripremano na polazak u jaslice/vrtić
• o redovitosti dolaženja u ustanovu tijekom perioda prilagodbe – izostanci produžuju vrijeme prilagodbe

 

KAKO PRIPREMITI DIJETE NA JASLICE/VRTIĆ?

1. Češće razgovarajte s djetetom o polasku u vrtić na način:

• Vrtić je mjesto gdje ima puno igračaka i djece
• U kojem se tete znaju igrati zanimljivih igara
• Pričati što će se sve raditi u vrtiću i kako ce teći njegov boravak
• Nikako ne plašiti dijete vrtićem (tamo se mora sve pojesti, mora se spavati, vidjet ćeš ti kad dođeš u vrtić kod tete, i slične izjave)

2. Prilagoditi ritam djetetova života u obitelji onom kojim će živjeti u vrtiću
3. Privikavati dijete na noćnu posudu, da jede žlicom, pije iz šalice
4. Osamostaljivati dijete u oblačenju, svlačenju, održavanju higijene i prehrane
(za dijete vrtićkog uzrasta)

 

KADA DIJETE KRENE U JASLICE/VRTIĆ?

1. Poželjno je da prve done (1-2 tjedna) dijete dolazi u vrtić na kraće vrijeme. Vrijeme boravka će se postepeno produživati.
2. Ponijeti sa sobom neku djetetovu dragu igračku ili predmet – oni mu pružaju sigurnost (bočica, gaza i sl.)
3. Tijekom perioda prilagodbe NIJE poželjno navikavati dijete na nove oblike ponašanja (navikavanje na noćnu posudu, odvikavanje od bočice, dudice). Ako poželjno ponašanje nije usvojeno prije polaska u jaslice/vrtić tijekom prilagodbe svakako ga nije dobro poticati, nego ostaviti za vrijeme kada se dijete prilagodi novim promjenama u svome životu).
4. Vrlo je važan jutarnji rastanak s djetetom u jaslicama/vrtiću. Roditelj treba biti smiren, nikako djetetu ne smije pokazati svoju zabrinutost ili žalost što ga ostavlja. Dijete će to osjetiti pa će se i ono tako osjećati. Rastanak s djetetom ne smije se odgađati u nedogled. Dugo smirivanje djeteta ili ponovno vraćanje jer dijete plače, ne preporuča se. Dijete će ubuduće plakati duže očekujući da se roditelj vrati.
5. Važno je ostvariti dobar kontakt s odgojiteljem. Tete postaju vrlo važne osobe u životu djeteta i ono će biti smirenije i osjećat će se sigurnije ako vidi da njegova mama i teta ljubazno razgovaraju.
6. Po povratku iz vrtića, dobro je više vremena provoditi s djetetom. Šetati, igrati se, pričati priče, pružati nježnost, pokazati interes za njegove doživljaje iz vrtića.

 

BUDITE STRPLJIVI I MISLITE POZITIVNO!

I moguće promjene koje ćete primijetiti dio su odrastanja Vašeg djeteta.
Vaše iskustvo, brige i nedoumice podijelite s nama!

Pripremila: Ana Budimir, prof. psihologije

Polazak u školu predstavlja veliku prekretnicu u životu vas i vašeg djeteta.  Pri tome se roditelji nerijetko susreću s dilemama da li je njihovo dijete zaista spremno za školu, koje sposobnosti i vještine bi trebalo posjedovati i kako da mu se pomogne da ih usvoji.

Za cjelokupan razvoj djeteta, pa tako i za uspješnu prilagodbu djeteta na školu, važno je stvarati motivirajuće okruženje koje potiče dječju radoznalost, aktivnost, stjecanje novih iskustava, igru i stvaranje. U takvom okruženju dijete će lakše steći osobine, sposobnosti i vještine potrebne za uspjeh u školi.

Dobar preduvjet za uspješan početak školovanja imat će dijete koje:

• ima dobru sliku o sebi
• zna brinuti o sebi i svojim potrebama
• zna i želi pomagati drugima
• zna se dogovarati i pridržavati pravila
• uspješno rješava sukobe
• znatiželjno je, voli učiti nešto novo
• zna se ponositi uspjehom i podnosi neuspjeh
• može završiti ono što je započelo

 

Za polazak u osnovnu školu bitna su dva osnovna kriterija:

1. Kronološka dob
2. Psihofizička zrelost djeteta

Kronološka dob znači da su školski obveznici sva djeca koja zaključno s 31. ožujkom tekuće godine navršavaju šest godina života, a psihofizička zrelost uključuje fizičku, intelektualnu, emocionalnu i socijalnu zrelost. Zrelost djeteta za školu tako pretpostavlja optimalan stupanj razvijenosti različitih fizičkih i psihičkih funkcija djeteta koje će mu omogućiti uspješno savladavanje školskog gradiva.

Sposobnosti i vještine koje bi dijete trebalo posjedovati i čine zrelost za školu:

 

Grafomotoričke vještine:

»  fleksibilnost šake i prstiju, pravilno držanje olovke, jasne linije, adekvatan pritisak

»  povlačenje linije po uzorku od crte do crte, od točke do točke, povlačenje ravnih, kružnih i valovitih linija

»  precrtavanje geometrijskih likova: krug, kvadrat, trokut, romb

 

Prostorni odnosi:

»  razumijevanje prostornih odnosa: gore, dolje, ispred, iza, na, u, ispod, iznad

» usvojena orijentacija :

• na tijelu (desna/lijeva ruka, noga, oko…)
• u prostoru (što je desno/lijevo od djeteta, smjer kretanja nekog/nečeg)
• na papiru (što je na desnoj/lijevoj strani papira)

 

Vremenski odnosi:

»  razumijevanje vremenskih odnosa: prije, poslije, jutro, podne, večer, prije podne, poslije podne, jučer, danas, sutra

»  poželjno je poznavanja dana u tjednu i snalaženje na satu

 

Numeričko poimanje

»  mehaničko brojanje barem do 20-30

»  snalaženje u pojmovima više, manje, oduzmi, dodaj

»  razumijevanje pojma skupa:

• što sve spada u neki skup, a što ne (klasifikacija po obliku, veličini, težini, boji)
• uspoređivanje dva skupa (gdje ima više, a gdje manje elemenata)
• shvaćanje da se dodavanjem skup povećava, a oduzimanjem smanjuje

»  zbrajanje i oduzimanje na konkretnom materijalu do 10 (kocke, olovke i dr.)

»  razumijevanje pojma količine (dijete nakon prebrojavanja elemenata zna reći koliko ih čini taj skup)

»  sposobnost uspoređivanja mjerenjem koji je predmet duži, veći, širi

 

Govor i rječnik:

»  čisto izgovaranje glasova, razgovijetan govor

»  pravilno gramatičko izražavanje (korištenje množine, jednine, zamjenica, pravilan rod i padež)

»  sposobnost izricanja riječima što želi, treba, misli, osjeća

»  mogućnost pripovijedanja kraćeg događaja ili priče u pravilnom slijedu

 

Predčitalačke vještine:

»  rastavljanje poznatih riječi na slogove

»  prepoznavanje i imenovanje kojim glasom počinje i završava riječ

»  imenovanje riječi na zadani glas (igra „Na slovo na slovo“)

»  glasovna analiza i sinteza (rastavljanje riječi na glasove i spajanje glasova u riječi)

 

Socio-emocionalna zrelost:

»  sposobnost kontroliranja burnog izražavanja emocija (naročito ljutnje)

»  sposobnost odgađanja zadovoljstva kako bi postigao cilj (riješio zadat do kraja)

»  sposobnost za suradnju s drugima i poštivanje pravila

 

Proces razvoja navedenih sposobnosti i vještina kreće još od jaslica, odnosno od najranije dobi djeteta i odvija se kako kroz planirane, ciljane aktivnosti u vrtiću, tako i u svim svakodnevnim, životnim situacijama.

Što je korisno naučiti dijete prije škole?

• osamostaliti dijete u brizi za sebe (oblačenje i obuvanje, kulturno-higijenske navike pri jelu, odlazak na WC, pranje i brisanje ruku, kulturne navike ophođenja…)
• naučiti neke važne stvari (svoje ime i prezime i imena članova obitelji, adresu, siguran put od kuće do škole, pravila u pometu, gledati na sat…)

Što još možemo raditi kod kuće?

• igrati se zajedno s djetetom (društvene igre kao npr. memori, domino, čovječe ne ljuti se potiču razvoj pamćenja, pažnje, usvajanje pojma broja, poštivanja pravila, tolerancije na neuspjeh…)
• zajednički obavljati kućanske poslove, povjeriti djetetu zadatke za koje je sposobno i uz koje se osjeća vrijedno
• često čitati djetetu zanimljive priče, učiti brojalice i pjesmice, odgonetavati zagonetke
• razgovarati s djetetom, poticati i zadovoljavati njegovu znatiželju
• podržavati ga kada naiđe na problem: uvažavati njegova rješenja, pomoći u izboru i odvagivanju mogućih posljedica
• stvarati okruženje u kojem će dijete imati mnogo pisanog i likovnog materijala: knjige, slikovnice, časopise, bojice, olovke, flomastere, glinamol, kolaž…

Važno je također da s djetetom razgovarate o školi u pozitivnom ozračju,ne plašite ga učiteljicom i predstojećim obavezama. Uključite dijete u biranje i kupnju školske torbe i pribora i kreiranje mjesta za učenje te pomognite svom djetetu da u školu krene motivirano i bez straha.

pripremila: psihologinja prof. Ana Budimir

Osnovni zadatak psihologa u dječjem vrtiću je osiguravati odgovarajuće, sigurno, stabilno i poticajno okruženje, u kojem će svako dijete, zadržavajući svoju osobnu i obiteljsku autonomiju, rasti i razvijati se u ono što na osnovu svojih potencijala može postati. Osim toga, predškolski psiholog pomaže roditelju i odgajatelju u usmjeravanju i preventivnom djelovanju prilikom odgoja djeteta.

Rad psihologa u vrtiću, usmjeren je na tri glavna aspekta – na djecu, odgajatelje i roditelje. Primarni zadaci predškolskog psihologa su praćenje razvoja djece te preventivno djelovanje.

 Područja rada predškolskog psihologa su:

1. PREVENCIJA (procjena i praćenje razvojnog statusa djece)
• praćenje prilagodbe djece na vrtić
• utvrđivanje općeg razvojnog statusa sve djece
• praćenje zadovoljavanja potreba djece i poštivanja njihovih prava
• identifikacija djece s posebnim potrebama (teškoće u razvoju i potencijalna darovitost)
• sudjelovanje u organiziranju i provođenju usavršavanja odgojitelja
• suradnja s roditeljima: provođenje intervjua s roditeljima novoupisane djece, vođenje roditeljskih sastanaka i radio

2. RANA INTERVENCIJA (poduzimanje mjera)

• izrada individualnih planova za rad s djecom s posebnim potrebama

(teškoće u razvoju i potencijalna darovitost)

• provođenje individualnog rada s djecom s posebnim potrebama

• vođenje savjetodavnih razgovora i konzultacija s odgojiteljima o djeci
(naročito djeci s posebnim potrebama i teškoćama u razvoju)

• usklađivanje obiteljskog i vrtićkog djelovanja na djetetov razvoj i

napredovanje: individualni savjetodavni rad s roditeljima u vezi djece s posebnim potrebama, djece školskih obveznika, sve ostale djece, ovisno o potrebama i interesima roditelja, te procjeni psihologa i/ ili odgojitelja

U sklopu navedenog psiholog u vrtiću ostvaruje i suradnju s vanjskim suradnicima i institucijama te daje stručni doprinos promicanju djelatnosti kroz provođenje znanstvenih istraživanja, izradu edukativnih materijala o stručnim psihološkim temama i drugo.

Psihološko savjetovanje

Psihologu se roditelji u vrtiću mogu obratiti vezano za brojna pitanja o odgoju i razvoju djece, u razgovoru reći što predstavlja problem te u zajedničkoj suradnji potražiti odgovore.

Savjetovanje omogućuje mehanizme podrške roditelju, svjesnost o svojoj situaciji i vjeru u pozitivan ishod.

pripremila: psihologinja prof. Ana Budimir

Igra je naizrazitiji oblik dječje aktivnosti i najvažnija zadaća svakog djeteta.
Ona za dijete predstavlja potrebu kao i hrana i san i primarni je način učenja o sebi, drugima i okolini.

Važnost igre za dijete

Dosada djeteta danas je nerijetko nešto što roditelji svakako žele izbjeći i može se čuti kako su, primjerice upisali dijete na nekoliko slobodnih aktivnosti da bi time popunili djetetu vrijeme nakon vrtića, da mu ne bi bilo dosadno.

Zašto je osjećaj dosade važan za dijete?

Spolnost je normalan i zdrav dio ljudskog života koji počinje rođenjem i nastavlja se tijekom života.

Sve o spolnom razvoju Vašeg djeteta pročitajte ovdje

Kao i sve što se tiče odgoja djeteta, tako je i odvikavanje od pelena individualan proces, karakterističan za svako dijete posebno, bez univerzalnih „recepata“, no ipak uz određena pravila i savjete koji ga mogu olakšati.

Pročitajte članak